Monitoring proljetnice kockavice

Već jedanaestu godinu uzastopno tijekom ožujka i početkom travnja djelatnici Međimurske prirode provode monitoring kockavice na području Međimurske županije.

Kockavica (Fritillaria meleagris L.) je biljna svojta koja spada u porodicu ljiljana te je nazivamo različitim imenima kao što su obična kockavica, prava kockavica, močvarni tulipan ili na engleskom jeziku Snake′s Head Fritillary. Kockavica je također proljetnica ili vjesnik proljeća jer cvjeta na početku vegetacijske sezone, u ožujku i travnju, zajedno s ostalim proljetnicama.

Kockavica je biljka koja voli vlažna i povremeno poplavljena livadna tla sa znatnom količinom prirodnog svjetla. Rjeđe se može pronaći i u svijetlim, otvorenim i vlažnim šikarama i šumama.

Stanište kockavice

 

Spada u skupinu trajnica koje svake godine iznova rastu iz lukovica. Cvjeta u rano proljeće, sredinom ožujka ili početkom travnja, kada se razvija karakterističan cvijet na vrhu stabljike. Biljka nakon 5 do 6 godina postaje odrasla i teka tada počinje s cvatnjom.

Cvijet koji se razvija najčešće je obojen crvenkastim šarama koje tvore uzorak šahovnice odakle i potječe hrvatski naziv za ovu vrstu – kockavica. Cvijet se javlja na vrhu stabljike te je zbog svoje težine u odnosu na tankoću stabljike u visećem položaju. Sastoji se od 6 latica, odnosno tri latice s unutarnje i isto tako tri latice s vanjske strane.

Dimenzije kockavice ovise o raznim kriterijima među kojima su osvijetljenost, plodnost tla, zastupljenost tla hranjivim tvarima, vlažnosti tla itd. Stoga visina kockavice varira od 12 do 30 cm, a stabljika biljke je uska te se sastoji od nekoliko uskih zelenih listova koji najčešće dolaze u paru (4, 6, 8). Listovi kockavice poprilično su šiljasti, a mogu doseći dužinu od 13-ak centimetara.

Smatra se da na svom prirodnom staništu može doživjeti starost od 30-ak godina, što se može pripisati i njenoj otrovnosti zbog čega je sisavci, ali i druge životinje uglavnom izbjegavaju.


Kockavica cvate u rano proljeće

 

Monitoring se provodi prema unaprijed određenim plohama dimenzija 5 x 5 m na kojima se navedena biljna vrsta nalazila i proteklih godina te se uz pomoć GPS lokatora one svake godine provjeravaju i na taj način bilježe bilo kakve promjene, naročito kada je u pitanju brojnost kockavice, kao strogo zaštićene i osjetljive biljne vrste na području Republike Hrvatske. Pri tome se koriste standardne metode opisane u Priručniku za inventarizaciju i praćenje stanja vaskularne flore.

Aktivnost praćenja stanja kockavice traje nekoliko dana u nizu (1-3) te se u navedenim danima obilazi nekoliko različitih lokacija u Međimurskoj županiji kao što su lokacije u okolici općina Donji Vidovec, Goričan i Sveta Marija.

Kao osjetljiva vrsta (VU), kockavica je uvrštena u Crvenu knjigu vaskularne flore Hrvatske te je kao takva strogo zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode. Ugrožena je zbog gubitka vlažnih livada na kojima raste. Ova staništa nestaju zbog negativnog čovjekovog djelovanja koje uključuje melioraciju i urbanizaciju te pretvaranje zemljišta u oranice. S druge strane, ta su staništa ugrožena i prirodnim procesima zarastanja drvenastom vegetacijom do kojih dolazi uslijed prestanka košnje i ispaše te zapuštanja livada.

Glavni cilj monitoringa je pratiti promjene u veličini populacije i području rasprostranjenosti kockavice. Podaci prikupljeni monitoringom koriste se za ocjenu stanja očuvanosti ove vrste kao i staništa na kojima obitava.