Bespravna gradnja gorući je problem, ne samo u Međimurju, već diljem Republike Hrvatske, u građevinskim zonama, ali i izvan njih, pogotovo unutar zaštićenih područja. Brojke i stanje na terenu pokazuju da divlja gradnja ne posustaje niti nakon provedene legalizacije. Iako su se investitori bespravnih objekata primirili nakon donošenja zakona o legalizaciji i divlja gradnja je nakratko stala, protekom nekoliko godina dojam je da su se ljudi ponovo “okuražili” i započeli s divljom gradnjom raznih objekata i građevina.
Čuvari prirode još su tijekom 2010. godine popisali sve bespravne objekte uz rijeku Muru, njih 130-ak. Katalog sa svim prikupljenim informacijama o identificiranim objektima poslan je građevinskoj inspekciji na daljnje postupanje. Tadašnja akcija popisivanja bespravne gradnje podigla je dosta prašine, kod stanovništva, ali i lokalne politike. Vidljiv rezultat nakon te akcije bila je stagnacija, odnosno prestanak gradnje novih objekata sljedećih nekoliko godina. Što se dogodilo s prijavljenih 130 objekata? Za nevelik broj njih vlasnici su dostavili dokumente koji su ih skinuli s popisa ilegalnih, npr. dozvole za pčelinjake. Jedan dio vlasnika se, nakon podignutih naloga za uklanjanja od strane građevinske inspekcije, sam odlučio ukloniti svoje kućice, vjerojatno zbog smanjenja troškova uklanjanja. Dio objekata je legaliziran sukladno kasnije donesenim propisima o legalizaciji, odnosno ozakonjenju bespravne gradnje. Znatan dio bespravnih objekata još uvijek čeka na pravorijek – vlasnici ih i dalje neometano koriste, a posljednjih godina dobivaju i susjede.
Situacija s divljom gradnjom na rijeci Dravi, odnosno akumulacijskim jezerima HE Čakovec i HE Dubrava puno je kompleksnija. Broj sagrađenih ilegalnih objekata daleko je veći nego oko rijeke Mure, nekoliko stotina građevina “čeka” političke odluke s viših razina da se taj problem počne rješavati. Većina objekata je sagrađena na državnom zemljištu pod upravljanjem velikih državnih društava (HEP, Hrvatske vode, Hrvatske šume…) i u neposrednoj blizini vode, na samoj obali rijeke ili jezera. Naoko jednostavna situacija za rješavanje. Gradnjom objekata na državnom zemljištu i na samoj obali vlasnici, odnosno investitori prekršili su nekoliko zakona Republike Hrvatske. No do danas je, nakon provedenih postupaka građevinske inspekcije, uklonjeno svega nekoliko ruševnih straćara koje su već bile napuštene i nisu se koristile.
Unatoč činjenici da se bespravna gradnja unutar zaštićenih područja ne procesuira ili su postupci vrlo dugotrajni i bez učinkovitih rješenja, čuvari prirode svaku novu gradnju koju uoče u svojim redovnim nadzorima prijavljuju građevinskoj inspekciji. Osim građevinske inspekcije, i komunalni redari imaju određene ovlasti i obveze postupanja po prijavama o bespravnoj gradnji, sukladno Zakonu o građevinskoj inspekciji. Stoga, uočite li u svojem boravku u prirodi neki objekt koji tamo ne spada ili je tek u izgradnji, prijavite slučaj nadležnom građevinskom inspektoru ili komunalnom redaru. Dakako, uočite li takav objekt unutar zaštićenog područja svoju prijavu možete uputiti i čuvarima prirode koji će pokrenuti postupak i proslijediti ga na pravu adresu.
Za kraj, izdvajamo dio osvrta Pučkog pravobranitelja na bespravnu gradnju u Republici Hrvatskoj: “Rješavanje problema bespravne gradnje je, prije svega, pokazatelj dobre uprave i njenog funkcioniranja kao servisa građana na različitim razinama, od lokalne do nacionalne, što i je njezina temeljna uloga. Tim više što ovaj problem svakako može negativno utjecati i na kvalitetu života građana u raznim područjima, primjerice, njihovog prava na zdrav život uslijed narušavanja okoliša, čije očuvanje je i među najvišim ustavnim vrednotama.”
