Ovih dana na rijeci Muri pratimo istraživanja koja se provode u sklopu projekta MEASURES – Upravljanje i obnova vodenih ekoloških koridora za migratorne vrste riba u dunavskom slijevu. Radi se o projektu sufinanciranom od strane Europske unije koji je dio Programa transnacionalne suradnje Interreg Dunav, a partneri na projektu su osam država dunavske regije (Austrija, Bugarska, Hrvatska, Mađarska, Rumunjska, Srbija, Slovačka i Slovenija). S hrvatske strane provoditelj projekta je Veleučilište u Karlovcu.
Tijekom siječnja stručnjaci iz Instituta za ihtiološka i ekološka istraživanja REVIVO iz Slovenije, Veleučilišta u Karlovcu i Hrvatskog ihtiološkog društva istraživali su pogranični slovensko-hrvatski dio rijeke Mure. Najprije su provodili podvodna snimanja u rupama na dnu u najdubljim dijelovima rijeke Mure pogodnim za prezimljavanje kečige i drugih migratornih vrsta riba, a kasnije su mrežom uzorkovali ta ista staništa. Sve su ribe nakon obrade žive puštene natrag u rijeku Muru. U proljeće će slijediti uzorkovanje na mjestima za migraciju, a u ljeti na mjestima gdje se kečige mrijeste i prehranjuju. Za navedene migratorne vrste riba karakteristična je migracija prema gornjim tokovima rijeka zbog razmnožavanja.
Jedno od mjesta uzorkovanja – rijeka Mura kod Hlapičine
Istraživači iz Zavoda REVIVO iz Slovenije, Veleučilišta u Karlovcu i Hrvatskog ihtiološkog društva
Među najčešćim uhvaćenim vrstama nalaze se štuka, klen, podust, nosara, dok kečiga za sada nije pronađena. Nažalost, tu je vrlo česta i invazivna riba babuška (Carassius gibelio) koja je poznata po sposobnosti ginogeneze – načina razmnožavanja pri kojem je spermij bilo koje ribe potreban samo da potakne daljnji razvoj jajašca, bez da se ugradi u njega.
Štuka (Esox lucius)
Invazivna riba babuška (Carassius gibelio)
Jesetrovke i ostale migratorne vrste riba predstavljaju povijesnu, ekonomsku i prirodnu baštinu dunavskog slijeva te su indikatori ekološkog statusa vodenih ekosustava, osobito funkcionalnosti ekoloških koridora. Njihove populacije značajno su ugrožene zbog prekomjernog izlova, onečišćenja, uništavanja staništa i prekida njihovih migracijskih putova.
Potreba za njihovim očuvanjem prepoznata je na visokoj političkoj i upravljačkoj razini. Fragmentacija staništa, kao i nedostatak sveobuhvatnog znanja o dostupnim staništima za migratorne ribe te genetskoj raznolikosti, sprečavaju ponovnu uspostavu migracijskih koridora, ključnih za dugoročno očuvanje migratornih riba. Neophodne su aktivnosti obnove i usklađeno transnacionalno upravljanje ovim koridorima kao i potporno poribljavanje autohtonim vrstama u svrhu očuvanja.
Projekt MEASURES će utrti put uspostavi ekoloških koridora kroz utvrđivanje ključnih staništa i pokretanje mjera očuvanja duž rijeke Dunav i njezinih glavnih pritoka. Razvit će se i testirati metodologija za kartiranje staništa migratornih riba. Bit će razvijena usklađena strategija obnove ekoloških koridora koja će podržavati implementaciju u budućim planovima upravljanja. Predviđene su dvije pilot aktivnosti: (1) utvrđivanje i kartiranje ključnih staništa, (2) poribljavanje populacija dviju autohtonih vrsta kako bi se očuvala njihova genetska zaliha. Uspostavit će se mreža za usklađeno poribljavanje populacija ciljanih vrsta, kao i priručnik za rad uzgajališta riba. Kako bi se olakšao pristup informacijama stručnjacima, donositeljima odluka i javnosti, bit će kreiran MEASURES informacijski sustav. Zahvaljujući konkretnom doprinosu budućim nacrtima politika i planovima upravljanja (npr. planovima upravljanja riječnim sljevovima i rizicima od poplava) projektni ishodi ugradit će se u procese održivog upravljanja relevantnim lokacijama čiji je cilj obnova ekoloških koridora.
Više o projektu možete pročitati na poveznici: http://www.interreg-danube.eu/approved-projects/measures
