Hoće li doći do EKOCIDA?

Posljednjih tjedana, pojam „ekocid“ često se spominje u kontekstu revitalizacije Perivoja Zrinski koja će se obaviti u sklopu projekta Eco Bridge. Prema definiciji, ekocid je potpuno razaranje nekog područja čovjekovom djelatnošću, posebno kemijskim i biološkim sredstvima koja u potpunosti mijenjaju postojeće ekosustave, a plodne ravnice ili šume pretvaraju u mrtva, čovjeku i živom svijetu nepodobna područja.

Prvo da pojasnimo da urbani šumski ekosustavi nisu jednako kao i šumski ekosustavi van naseljenih područja tj. šuma u pravom smislu riječi, te da se procesi koji se odvijaju unutar njih uvelike razlikuju. Šumski ekosustavi su veoma složeni i da bi pravilno i zdravo funkcionirali moraju se uskladiti sve sastavnice: od najmanjih mikroorganizama do ogromnih stabala. Šumski procesi unutar samoga grada se ne mogu odvijati, a razlog tome je što su osnovni uvjeti života poput vode, zraka, sunčeve svjetlosti i povoljne temperature uvelike promijenjeni. Zbog toga šumu unutar urbanih područja možemo imitirati, a to činimo upravo u obliku parkova, perivoja ili vrtova. Životni vijek imitiranih područja, ali i vijek samih stabala upola su kraći nego vijek šume u prirodnom okruženju. Sav smog, veću temperaturu, nedostatak hranjiva i vode stabla osjećaju i zbog toga trpe te mogu odumrijeti u samo godinu dana.

Povoda za spominjanjem ekocida u Perivoju Zrinski neće biti. Jer, obnovom će se smanjiti starosna dob stabala, obnovit će se postojeća infrastruktura, povećati ravnoteža unutar prizemnog i visokog rašća te će sam perivoj na kraju izgledati mlađe i svježije. Nesrazmjer u rušenju i sadnji visokog rašća nadomjestit će se sadnjom grmlja, zeljastih trajnica i trave što će oplemeniti konačni izgled perivoja. Osim toga, prizemni sloj je od izuzetne važnosti za stabilnost svakog nasada, pa i onog perivojnog. Prva faza obnove samo je početak obnove cjelokupnog perivoja te će sve što je sada sađeno za desetak godina biti mnogo veće, stvarat će veći hlad i biti dom za brojnije životinje.

Potreba za zelenilom unutar grada Čakovca je neizbježna. Ne možemo očekivati da će jedan perivoj od 13,5 ha zadovoljiti potrebe od oko 20.000 građana te da će se rekreacijskim korištenjem parka očuvati i njegova svježina, mladost i zdravlje stabala. Potrebno je planirati nove zelene površine unutar prostora samog grada te time smanjiti koncentraciju na „pluća grada“. O tome će brigu voditi nedavno osnovano Suradničko vijeće za zelene površine Grada Čakovca.